Kad prođe leto, kao da je prošao još jedan život. I dok SPF proizvodi polako napuštaju najvidljivija mesta u apotekama, evo još jednog podsetnika šta je zapravo SPF i kako se određuje.

Iako je sunce izvor života, pokretač fotosinteze, izvor toplote i još mnogo toga, UV zračenje koje do nas stiže putem sunčevih zraka može imati i štetne efekte na kožu, pre svega izazivajući njeno prerano starenje, pigmentaciju, oštećenje DNK, ali i povećan rizik od raka kože. Prema podacima Američke Akademije za Dermatologiju, rak kože je najčešći oblik raka u SAD-u, a u 2023. godini broj novootkrivenih slučajeva melanoma postigao je svoj istorijski maksimum u Velikoj Britaniji. I kao što je normalizovana upotreba kišobrana kada pada kiša, imajući u vidu gore navedene podatke o uticaju UV zraka na zdravlje kože, treba normalizovati i primenu SPF proizvoda prilikom izlaganja suncu.

Dakle, šta je zapravo SPF?

Faktor zaštite od sunčevih zraka, (engl. Sun Protection Factor, SPF) je pokazatelj koliko efikasno SPF preparat štiti kožu od UV zraka i opekotina. Broj koji stoji uz SPF oznaku definiše stepen zaštite. Tako, SPF 30 blokira 97% UV zraka, dok SPF 50 blokira 98% koji stižu do kože. Iako se razlika čini neznatnom, to u prevodu znači da SPF 50 u poređenju sa SPF 30, blokira 50% više UV zraka koji stižu do kože.

Prilikom razvoja SPF proizvoda, SPF broj se određuje merenjem vremena tokom kojeg proizvod pruža zaštitu od opekotina. To znači da ukoliko koža koja nije zaštićena izgori za 10 minuta, koža na koju je na pravilan način aplikovan SPF 30 će izgoreti za 30 puta duže vreme, u ovom slučaju za 300 minuta. Ali u praksi ovo nije kako SPF funkcioniše. Prema definiciji Američke agencije za hranu i lekove, SPF nije direktno povezan sa vremenom izlaganja UV zracima, već sa količinom UV zraka. SPF nije moguće pratiti samo kroz vremensku kategoriju, jer 15 minuta na suncu u 8 ujutru i 15 minuta na suncu u 2 popodne donose potpuno različite količine UV zraka koji stižu do kože. Zbog toga, SPF se zapravo odnosi na količinu UV zraka koji stižu do kože, a ne prosto vreme izlaganja, jer u prethodno navedenom primeru za isto vreme izlaganja, različite količine UV zraka dospevaju do kože. Ne treba zaboraviti ni druge faktore koji utiču na količinu UV zraka, poput geografske lokacije, što smo bliži ekvatoru, to je veća količina UV zraka kojoj smo izloženi, u poređenju sa regijama bliže zemljinim polovima. Na količinu UV zraka koji stižu do kože utiče i sam tip kože, kao i način i učestalost nanošenja SPF preparata. Dakle, sumirano, kod SPF zaštite nije bitno vreme, već količina UV zraka koji dospevaju do kože.

Kako se određuje SPF vrednost?

Da bi se izračunao SPF faktor, u laboratorijskim uslovima uz pomoć UV lampe koja simulira sunčeve zrake, neosunčani delove kože, poput regije gluteusa, izlažu se UV zracima, i to u dva različita scenarija. U prvom, izabrana regija se izlaže UV zracima bez SPF zaštite, a u drugom nakon nanošenja SPF-a. U oba slučaja meri se vreme do pojave crvenila istog intenziteta. Tako, na primer, ukoliko je na nezaštićenoj koži došlo do crvenila nakon 20 sekundi, a do crvenila istog intenziteta na koži sa SPF zaštitom došlo nakon 600 sekundi, onda se SPF računa na sledeći način. Broj sekundi koji je potreban da deo kože blago pocrveni kada je prekriven kremom za sunčanje deli se sa brojem sekundi koji je potreban da blago pocrveni kada nije nanesena krema za sunčanje. U našem slučaju, to bi značilo 600/20, odnosno 30, što znači da ispitivani preparat nosi oznaku SPF 30.

Ipak…

Ipak, život nije laboratorija, i kao što smo prethodno objasnili SPF zaštita nije vremenska kategorija, već kategorija povezana sa količinom UV zraka. I iako nam intuitivno veći SPF broj zvuči bolje, to ne mora nužno uvek da bude slučaj. U stvarnom životu, proizvodi sa veoma visokim SPF-om često stvaraju lažni osećaj sigurnosti. Ljudi koji ih koriste imaju tendenciju da duže borave na suncu, ne nanose redovno nove količine preparata, ili pomisle da ne moraju da traže hlad, nose šešir i da se pokrivaju odećom, što na kraju rezultira mnogo većoj izloženosti UV zracima. Važno je napomenuti i da ulogu u zaštiti ima i količina nanešenog preparata. SPF 30 nanešen u tankom sloju nudi sličnu zaštitu kao SPF 15, pa je nekako nepisano pravilo da je nemoguće preterati sa zaštitom, ali jeste moguće nedovoljno naneti preparat i time znatno smanjiti njegovu efikasnost. Dakle, SPF proizvodi nisu jedini način zaštite, već samo jedan vitalni deo strategije koja bi trebalo da uključuje i potragu za hladovinom, pokrivanje odećom, nošenje šešira, kao i naočare koje blokiraju UV zrake. I ne zaboravite da su zvanične preporuke Američke Akademije za Dermatologiju primena SPF 30 ili više. Proizvodi deklarisani kao SPF 15 ili manje, štite samo od opekotina, ali ne i od raka i starenja kože.

Autor teksta je vanredni profesor dr Nikola Jojić